Atributi proizvoda

Još jedno veliko kockanje za diva čipova

Čini se da Intelu nikada ne nedostaje hrabrosti da slomi kičmu.

Ako okrenete kazaljke vremena unatrag u 1985. godinu, vidjet ćete da Intel danas donosi istu odluku kao i tada – napustiti tržište pohrane.

Prije 37 godina upravo je ta odluka o izlasku s tržišta pohrane dovela do Intelove vodeće pozicije u sektoru mikroprocesora.Dakle, 37 godina kasnije, kakvu budućnost će ista odluka donijeti Intelu?

Napuštanje pohrane radi zauzimanja CPU-a

U posljednja dva ili tri desetljeća Intel je imao apsolutnu kontrolu u području računalnih mikroprocesora, nekada je zauzimao više od 80% globalnog tržišnog udjela osobnih računala i poslužiteljskih čipova, a polje CPU-a bilo je toliko sjajno da su ljudi jednom zaboravili da Intel izvorno je bio proizvođač poluvodiča za pohranu podataka, prva svjetska tvrtka koja je komercijalizirala DRAM.

Osnovan 1968., Intelov prvi proizvod bio je 64-bitni memorijski čip s bipolarnom obradom, kodnog naziva 3101, nakon čega je uslijedila prva metalno-oksidna poluvodička memorija velikog kapaciteta (256-bita), 1101, i prva dinamička nasumična memorija kapaciteta od 1KB, 1103. “1103″.S vrlo visokim omjerom cijene i performansi, Intelovi proizvodi za pohranu bili su deficitarni i sve do ranih 1980-ih Intel je bio prvak u polju DRAM-a.

Međutim, početak japanskog rata cijena bio je taj koji je Intel skinuo s trona poluvodiča za pohranu podataka.

Godine 1976., pod vodstvom japanskog Ministarstva međunarodne trgovine i industrije (MITI), s Hitachijem, Mitsubishijem, Fujitsuom, Toshibom i NEC-om kao okosnicom pet velikih kompanija, Laboratorij za električnu tehnologiju Ministarstva međunarodne trgovine i industrije (EIL), Japanski istraživački institut za industrijsku tehnologiju (JITRI), Institut za istraživanje elektronike i Institut za računalne znanosti i tehnologiju, formirali su "VLSI Joint Research and Development Group", ulažući 72 Konzorcij VLSI osnovan je s ulaganjem od 72 milijarde jena za zajedničko istraživanje mikrofabrikacija tehnologije za integrirane sklopove.

Godine 1981. počela je prava bitka između SAD-a i Japana.Čip 3200 koji je lansirao Panasonic postao je mračni konj na području pohrane, s nižom cijenom i većom pouzdanošću od čipa Intel 8087, te je brzo preuzeo američko tržište.Agresivna japanska memorijska industrija uzrokovala je pad cijene Intelovih memorijskih čipova s ​​28 USD na 6 USD u roku od godinu dana, a njegov tržišni udio pao je ispod 20%.1984. je doživio kolaps Intelovih performansi.

Godine 1985. Andy Grove odlučio je napustiti memorijske čipove, premještajući fokus Intelovog poslovanja s memorijskih čipova na CPU računalne čipove.Ovo je bilo prvo Intelovo povlačenje s tržišta pohrane podataka, a upravo je ta odluka dovela do Intelove kasnije dominacije na globalnom tržištu mikroprocesora.

Intel je već lansirao prvi mikroprocesor na svijetu, 4004, 1971.;8080, kojeg su stručnjaci hvalili kao jednog od najuspješnijih mikroprocesora svih vremena, 1974.;arhitektura x86, koja je danas dobro poznata, imala je svoj debi u procesoru 8086 1978.;i 8088, koji je uveo eru mikroračunala, 1979. Procesor 8088, koji je uveo eru mikroračunala, predstavljen je 1979. Iako je tvrtka već ostavila trag u području mikroprocesora, memorijski čipovi su i dalje bili glavni oslonac za Intel u to vrijeme, a mikroprocesori su bili samo sporedna stvar.

Nakon što je 1985. godine odlučio promijeniti svoj poslovni fokus, Intel je lansirao seriju klasičnih procesora kao što su 80386, 80486 i Pentium (Pentium), od kojih je 80386 bio prvi 32-bitni mikroprocesor, a Pentium procesor bio je jedan od najvećih važne tehnologije 1990-ih.Intel je u sprezi s Microsoftom ukinuo monopol bivšeg kralja IBM-a i postao novi kralj PC svijeta, a do danas nitko u PC industriji nije uspio slomiti model Windows plus Intel Wintel.

Potonje se dogodilo kao što svi znamo, kako je industrija osobnih računala, koju predstavlja PC, nicala i postigla veliki uspjeh, Intelovo poslovanje s mikroprocesorima uspjelo je uzeti zamah i Intel je iz proizvođača memorije prerastao u hegemona čipova.Do trećeg tromjesečja 2002. Intelov udio na globalnom tržištu mikroprocesora iznosio je 85,9 posto.